Svi mostovi Zvornika

Za Supergrađane piše:

Danica Pelemiš Subotić

Jednu lokalnu zajednicu čine ljudi, a veliki doprinos svakoj zajednici daje prirodno okruženje i odnos ljudi prema istom. Kada kažete Zvornik, prvo pomislite na zelenu rijeku Drinu i na toliko različitosti spojenih u jedno, u isto. Drina je rijeka koja vijekovima spaja. Čak i tamo gdje predstavlja granicu, ona ima mostove da spoje njene obale. U Zvorniku postoje četiri mosta, a jedan od njih u sebi nosi istoriju i zanimljivu priču, jer predstavlja zadužbinu kralja Aleksandra I Karađorđevića. Most je poklon i želja da se spoje dvije obale i da se olakša stanovnicima da rade, odlaze na školovanje, da zajedno stvaraju. Takođe, isti taj most bio je jedna od okosnica poznatog filma „Otac na službenom putu“, po kom je mali Malik mjesečario.

Ispod svih ovih mostova teče zelena rijeka Drina.

Jedna Lena, koja danas ima 12 godina, priča nam da su joj igra pored Drine, ali i samo jezero, život učinili posebnom pričom. U toku pandemije virusa korona, s tatom je odlazila na Divič, gdje je mogla bez ograničenja da šeta, sjedi i da se igra pored vode. U vrtiću su zajedno sa srednjoškolcima sadili topole na obali, a danas vrlo često uživaju na obali rijeke, i zimi i ljeti. 

Na poznatom Zvorničkom jezeru nema mosta, ali su obale spojene čuvenom hidrocentralom. Baš na obali su smješteni i stadion, igralište, tu je i škola, kuće. Nije neuobičajeno da se samoinicijativno stanovnici Diviča, uz podršku i ostalih građana, okupe na obali i organizuju različite aktivnosti. Vrlo često sa djecom u školi obrađuju se ekološke teme i organizuju akcije. Kako ističe učiteljica Maida Miralemović, rijeka Drina i jezero su nešto čime se trebamo i možemo hvaliti.

„Ujedno, iste te resurse trebali bismo i malo bolje da čuvamo, održavamo. Djeca, iako mala, razumiju važnost rijeke za naš život, ali mislim da bi odrasli trebali više poraditi na primjeru koji im daju. Kada god imamo ideju, djeca nas u stopu prate,“ pojašnjava učiteljica Maida.

Baš na tom jezeru, više od 60 godina tradiciju ispisuju mladi kajakaši, takmičari velikog srca, puni ljubavi prema rijeci Drini. A možda te ljubavi ne bi bilo u ovom obliku, da nije čovjeka, koji je svoj život posvetio sportu i mladima, Mustafe Tuhčića, predsjednika i trenera Kajak kanu kluba „Drina“.

„Bio je ovo težak i trnovit, ali i uspješan put. Počeli smo čini mi se od nule. Možemo se pohvaliti našim rezultatima koje smo ostvarili u bivšoj Jugoslaviji, gdje smo četiri puta bili prvaci u ekipnom plasmanu u motonautici. To su krune našeg uspjeha, jer je jedan mali grad, kao što je Zvornik imao klub koji je uspio da dostigne takav nivo,“ rekao je Tuhčić.

Sportisti i njihov trener često u rukama imaju i nagrade Grada Zvornika za sav trud i rad, ali i uspjehe koje postižu. Ipak, svi se slažu da im je najdraže kada je njihova voda čista i bistra i kada u njoj mogu uživati sa gostima. Pred 60. rođendan kluba, ali i pred takmičenje, koje se trebalo održati na Zvorničkom jezeru, aktivirala se grupa entuzijasta, ali i cijela lokalna zajednica. Valjalo je „naglancati“ i jezero i mjesnu zajednicu Divič, da se Zvornik prikaže u najljepšem svjetlu.

Bekir Omerović, predsjednik Skupštine Kajak kanu kluba „Drina“ i 20 godina aktivni član organizacije, čuo je da jedna inostrana organizacija dolazi u Zvornik i da su sa susjednom Srbijom razgovarali o čišćenju vodene površine. Pozvao je svoje kolege u Gradskoj upravi Grada Zvornika.

„Bila je to toliko dobra informacija da nisam u prvi mah ni povjerovao u nju. Ali, želja da uradimo što više na čišćenju i uređenju našeg jezera, bila je jača. Gradonačelnik Zvornika Bojan Ivanović je reagovao odmah, poslao je koleginicu i krenuli su dogovori. Nisam ni vjerovao da će stvarno da se desi, ali je njemačka organizacija dovezla svoj specijalizovani brod na naše jezero, dogovoren je odvoz  prikupljenog otpada i sve je nekako krenulo,“ sa osmjehom govori Bekir.

Grad Zvornik već dugi niz godina ima Radnu grupu za društvenu koheziju i tokom čijih sastanaka sa razgovara o različitim projektima i aktivnostima, koji će unaprijediti lokalnu zajednicu. Miloš Ivanović, izvršni direktor Centra za istraživanje i očuvanje kulturno-istorijske baštine „Doktor Đorđe Lazarević“, član je te grupe i aktivno radi na malim lokalnim projektima.

„Mi smo navikli da imamo jako dobru komunikaciju međusobno, ali i sa lokalnom samoupravom. Baš je ovaj događaj pokazao da je sve izvodljivo, ako se malo potrudite. Saznali smo da su rotari klubovi iz Bijeljine i Loznice nosioci projekta, kojeg finansira Vlada Njemačke. Poslali smo signal našoj Gradskoj upravi da bi bilo dobro da se iskoristi ovaj momenat i da, uz minimalna ulaganja, naš grad dobije maksimalnu dobit, koja se ogleda u očišćenom jezeru pred početak turističke sezone, ali i tradicionalnog takmičenja kajakaša,“ dodaje Miloš. 

I kako ističe gradonačelnik Bojan Ivanović, bilo je lako prihvatiti inicijativu sa terena.

„Mi smo pristali da osiguramo za tu ekipu sve neophodne saglasnosti u saradnji sa susjednom opštinom Mali Zvornik. Koordinirali smo rad našeg komunalnog preduzeća, koje je odvozilo prikupljeni otpad i revnosno dovozilo prazne kontejnere, a naša Regionalna deponija je deponovala prikupljeni otpad. Mi smo sve to finansirali, koordinirali, a najveća nagrada je bila kristalno čista površina jezera spremna za sportiste, ali i turiste,“ kaže gradonačelnik Ivanović.

U okviru realizacije ekološkog međunarodnog projekta “End plastic soup” na Zvorničkom jezeru u više navrata boravila je ekipa njemačke kompanije “Everwave”, koja, koristeći specijalizovani brod za uklanjanje površinskog plastičnog otpada sa vodenih površina, čisti rijeke, jezera, mora i okeane širom svijeta. Projekat su zajednički realizovali rotari klubovi iz Bijeljine, Loznice i Njemačke, a vrijednost je 220.000 američkih dolara. Na osnovu lokalne inicijative Grad Zvornik priključio se projektu finansirajući odvoz i odlaganje otpada.

U međuvremenu dvadeset ronilaca na inicijativu Udruženja građana „Divič“ čistilo je priobalni dio Zvorničkog jezera. Inicijativa je potekla od stanovnika Diviča, a lokalna zajednica je ovu inicijativu svesrdno podržala.

„Od dana kada je 1955. godine otvorena hidrocentrala, nije bilo nikakvih aktivnosti čišćenja. Ovo je prva akcija, u oviru našeg projekta, čiji je cilj ekološka zaštita voda. Ronioci su pretraživali priobalni dio jezera u dužini od 200 metara, na dubini do 3 metra. Bila je ovo prva faza čišćenja Zvorničkog jezera, odnosno čišćenje dna,“  ispričao nam je predstavnik udruženja Mukerem Kuršumović.

Ronilački klub „Bosna“ već godinama učestvuje u različitim ekološkim akcijama na prostoru Bosne i Hercegovine. Hrvoje Gavrančić, predsjednik kluba istakao je da im je Zvorničko jezero bilo treća ekološka akcija u 2023. godini. Prije Zvornika čistili su Višegradsko i Boračko jezero.

Sve ekološke, ali i aktivnosti u kojima je jedini cilj dobrobit zajednice, zahtijevaju značajna sredstva i lični angažman, i to je ujedno jedan od razloga zašto ih nema dovoljno. Mada, na kraju se može zaključiti da jedino zajedno, kroz komunikaciju i saradnju, možemo postići mnogo više od očekivanog, a to pokazuju aktivnosti pored rijeke Drine u Zvorniku.